ŽENEVA — U sjeni 61. zasjedanja Vijeća UN-a za ljudska prava, 12. ožujka je u Ženevi održan važan popratni događaj pod nazivom „Ljudska prava u Bjelorusiji“. Rasprava je bila usredotočena na dramatično pogoršanje položaja političkih zatvorenika u bjeloruskim zatvorima i pitanje međunarodne odgovornosti režima u Minsku.
Događaj je okupio ključne glasove bjeloruske opozicije i međunarodne pravne stručnjake u vrijeme kada represija u zemlji ne pokazuje znakove popuštanja.
Nobelovac Bjaljacki kao simbol otpora
Posebnu težinu događaju dalo je prisustvo Aleša Bjaljackog, dobitnika Nobelove nagrade za mir i predsjednika centra za ljudska prava „Vjasna“. Bjaljacki, koji je nedavno pušten iz zatvora, svojim je sudjelovanjem postao živi podsjetnik međunarodnoj zajednici na visoku cijenu koju Bjelorusi plaćaju za borbu za slobodu i temeljna prava.
Osim njega, u raspravi su sudjelovali i:
- Leonid Morozov, pravni savjetnik liderice demokratske Bjelorusije Svjetlane Tihanovske;
- Andrea Huber, voditeljica Međunarodne platforme za odgovornost Bjelorusije (IAPB);
- Karina Moskalenko, neovisna stručnjakinja UN-a za Bjelorusiju.
Tihanovska: „Politički zatvorenici ne smiju biti valuta za trgovanje“
Istoga dana sudionicima Vijeća UN-a za ljudska prava obratila se i Svjetlana Tihanovska. U svom je govoru bila nepokolebljiva: pozvala je na oslobađanje svih političkih zatvorenika bez iznimke, nastavak međunarodnog pritiska na režim Aleksandra Lukašenka te uspostavu mehanizama za pravnu odgovornost onih koji provode represiju.
Pravni savjetnik Leonid Morozov oštro je osudio pokušaje režima da oslobađanje zatvorenika prikaže kao humanitarnu gestu.
„Kada režim zahtijeva zahvalnost za oslobađanje ljudi koje je sam nezakonito bacio iza rešetaka, to je slično zahtjevu za pljesak otmičaru jer je vratio taoce“, rekao je Morozov. „Ljudi nikada ne bi smjeli biti predmet trgovine ili diplomatska valuta. Jedini pravi humanitarni korak je oslobađanje svih političkih zatvorenika uz istodobni prekid represije.“
Međunarodna odgovornost i budućnost
Andrea Huber i Karina Moskalenko istaknule su važnost prikupljanja dokaza o kršenju ljudskih prava, koji bi kasnije služili u sudskim procesima pred međunarodnim sudovima. Sudionici su se složili da bez vanjskog pritiska i jasnih zahtjeva za pravdom režim neće zaustaviti sustavno suzbijanje civilnog društva.
Organizatori događaja, među kojima je bio i Institut za ljudska prava pod vodstvom Emina Gusejnova, naglasili su da Bjelorusija ne smije nestati s radara svjetske javnosti, unatoč brojnim drugim krizama diljem svijeta.
