Rusija sve dublje tone u demografsku krizu koju vlasti pokušavaju prikazati kao prirodnu posljedicu devedesetih. Takvo objašnjenje odgovara Kremlju jer odgovornost prebacuje na prošlost. Današnji pad nataliteta, međutim, ima jasnu političku pozadinu: rat protiv Ukrajine, mobilizaciju, masovnu emigraciju, ekonomsku nesigurnost i gubitak vjere u budućnost.
Vladimir Putin godinama je predstavljao demografiju kao jedan od glavnih državnih prioriteta. Država je uložila golema sredstva u program majčinskog kapitala, vlasti su stalno govorile o obitelji, djeci i „tradicionalnim vrijednostima“, a natalitet je trebao biti dokaz obnove Rusije. Rezultat je porazan. Rast stope rađanja zaustavljen je oko 2015. godine, a nakon 2022. pad se naglo ubrzao. Rusija se vratila na razinu s početka 2000-ih, razdoblje koje su i same vlasti ranije opisivale kao povijesno dno.
Novac nije dovoljan kada ljudi pred sobom ne vide normalan život. Obitelji ne odlučuju o djeci samo na temelju državne isplate. Gledaju hoće li dijete odrastati u zemlji u kojoj postoje mir, sigurnost, posao, otvorene granice i predvidljiv život. U današnjoj Rusiji sve češće vide rat, represiju, mobilizaciju, izolaciju i državu koja od građana traži poslušnost, šutnju i spremnost na žrtvu.
Zato je odlazak mladih ljudi postao jedan od najtežih demografskih udaraca. Od 2014. počeo je sporiji val emigracije, a nakon invazije na Ukrajinu 2022. taj se proces naglo ubrzao. Odlazili su upravo ljudi u godinama kada se najčešće osnivaju obitelji: mladi stručnjaci, studenti, IT radnici, poduzetnici, obrazovani urbani sloj. Među njima je mnogo muškaraca koji su otišli i zbog straha od mobilizacije.
Rat istodobno izravno prazni najvažniju dobnu skupinu: muškarce od 20 do 40 godina. Jedni ginu na bojištu, drugi se vraćaju ranjeni, treći bježe iz zemlje, četvrti ostaju u stalnom strahu od poziva u vojsku. To su ljudi koji su trebali raditi, osnivati obitelji, plaćati poreze, odgajati djecu i nositi gospodarstvo. Umjesto toga, država ih troši kao vojni resurs.
Posebno je znakovita činjenica da su ruske vlasti prestale javno objavljivati ključne demografske podatke. Kada država skriva statistiku o rađanju i smrtnosti, to znači da se boji vlastitih brojki. Demografija je jedno od najiskrenijih zrcala društva. U Rusiji ono danas pokazuje strah, iscrpljenost i bijeg.
Putinov rat neće ostaviti posljedice samo na Ukrajinu. On razara i samu Rusiju: njezine obitelji, njezino tržište rada, njezine regije i njezinu budućnost. Prazna rodilišta, izgubljeni mladi muškarci i odlazak čitavih generacija postat će jedna od najdubljih cijena ove politike.
