Natalija Dziadzulija godinama je bila zaposlena na Bjeloruskom državnom sveučilištu za kulturu i umjetnost (BSUCA), središnjoj državnoj instituciji s oko 6.000 studenata, gdje se obrazuju budući umjetnici i kulturni djelatnici.
Međutim, njezina karijera na sveučilištu završila je sudskim postupkom na gradskom sudu u Minsku, gdje je osuđena zbog „poticanja mržnje“ i „pomaganja ekstremističkim aktivnostima“. U bjeloruskoj pravosudnoj praksi takvi pravni izrazi često prikrivaju progon bilo kakvog oblika neslaganja ili suradnje s neovisnim izvorima informacija.
U pozadini njezine osude nalazi se slučaj „Belaruski Hajun“ (Bjeloruski slavuj), poznat internetski projekt koji je nastao 2022. godine na početku ruske invazije na Ukrajinu. Njegova svrha bila je praćenje ruskih i bjeloruskih vojnih kretanja uz oslanjanje na informacije koje su anonimno slali obični građani.
Sigurnosni propust unutar projekta bio je koban za Nataliju i mnoge druge. Tijekom uhićenja jedne aktivistice, sigurnosne snage pronašle su na njezinu telefonu trajnu poveznicu na digitalni alat (bot) putem kojeg su ljudi slali informacije Hajunu. Istražitelji su tako uspjeli prodrijeti u sustav i doći do identifikacijskih podataka svih koji su ikada stupili u kontakt s projektom.
Sud je Nataliji Dziadzuliji izrekao kaznu poznatu kao „kućna kemija“, specifičan bjeloruski oblik kazne koji podrazumijeva strogi kućni pritvor uz obvezni rad. Osuđena živi kod kuće i odlazi na posao, ali je pod stalnim policijskim nadzorom, ima stroga ograničenja kretanja i ne smije napuštati dom izvan određenih sati. Točno trajanje kazne još nije objavljeno, a slučaj ponovno potvrđuje koliko visoku cijenu bjeloruski intelektualci plaćaju za bilo kakvu povezanost s oporbenim aktivnostima.
