2025. godina najkrvavija godina za civile

2025. godina postala je najsmrtonosnija za civilno stanovništvo tijekom rata u Ukrajini nakon 2022., navodi se u izvješću istraživača Conflict Intelligence Team (CIT).
Prema podacima volonterskog tima CIT, s obje strane crte bojišta poginulo je najmanje 2.919 civila (među njima 96 djece), dok je još 17.775 osoba ranjeno (uključujući 1.000 djece).
Ukupan broj žrtava iznosio je 20.694. U usporedbi s 2024. godinom broj poginulih porastao je za 12%, a broj ranjenih za više od 25%.
Čak 79% svih poginulih i ranjenih zabilježeno je na teritorijima pod kontrolom Ukrajine. Tijekom 2025. CIT je ondje registrirao 2.348 poginulih i 13.952 ranjenih.
Na teritorijima Ukrajine pod kontrolom Rusije zabilježeno je 298 poginulih i 1.751 ranjeni, dok je u samoj Rusiji poginulo 273 ljudi, a 2.072 su ranjena.
Ukupan broj žrtava na teritorijima Ukrajine koje je zauzela ruska vojska i u Rusiji 2025. godine smanjen je za 6% u odnosu na 2024., dok je na teritorijima pod kontrolom Kijeva, naprotiv, porastao za 35%.
Među najsmrtonosnijim napadima 2025. CIT izdvaja ruske raketne udare na ukrajinske gradove – Ternopolj, Sumi, Krivi Rog, Kijev i Dnipro.
Posebno se navodi napad 4. travnja na dječje igralište u Krivom Rogu: poginulo je 20 ljudi, među njima devetero djece, a još 74 civila, uključujući 11 djece, zadobilo je ozljede. Tim podsjeća da je rusko Ministarstvo obrane tada priopćilo da je pogođeno „mjesto održavanja sastanka sa zapovjednicima postrojbi i zapadnim instruktorima u jednom od gradskih restorana“. Međutim, snimke nadzornih kamera iz obližnjeg restorana, prema podacima CIT-a, pokazale su da u trenutku udara ondje nije bilo nikakvog sastanka.
Dana 13. travnja balističkim raketama napadnuti su Sumi. Poginulo je 35 ljudi, uključujući dvoje maloljetnih, dok je 129 civila ranjeno, među njima 17 djece. Rusko Ministarstvo obrane tvrdilo je da je meta bila ceremonija dodjele nagrada vojnicima u jednoj od zgrada lokalnog sveučilišta. CIT navodi da je ceremonija doista održana, ali da nijedan od prisutnih vojnika nije stradao jer su se nalazili u skloništu. U izvješću se dodaje da su u oba slučaja korištene rakete s bojevom glavom s gotovim fragmentima, čija je detonacija učinkovita protiv nezaštićenih ciljeva.
Najsmrtonosnijim napadom CIT smatra masovni zračni udar na Ternopolj ujutro 19. studenoga. Nakon što su dvije krstareće rakete H-101 pogodile dvije stambene zgrade, u jednoj je izbio veliki požar, dok je u drugoj došlo do urušavanja međukatnih konstrukcija. U požaru i pod ruševinama poginulo je 38 ljudi, među njima osmero djece. Troje civila i dalje se vodi kao nestalo, a još 92 osobe su ozlijeđene, uključujući 18 djece.
Među napadima s najvećim ukupnim brojem žrtava navodi se i udar krstarećim raketama na Dnipro 24. lipnja: poginula je 21 osoba, a 319 je ranjeno, pri čemu je jedna raketa pala u blizini putničkog vlaka.
Regionalno gledano, na teritorijima pod kontrolom Kijeva najviše poginulih, prema podacima CIT-a, zabilježeno je u Donjeckoj oblasti (756), gdje se vode najžešće borbe, dok po broju ranjenih prednjači Hersonska oblast (2.903), gdje od 2022. nema značajnih promjena na crti bojišta.
CIT upozorava da, unatoč opsežnoj rotaciji ruskih jedinica 2025. godine, broj žrtava u Hersonskoj oblasti nastavlja rasti. To, kako se navodi, pokazuje da „kampanja terora“ protiv civila nije „eksces pojedinaca“, već je odobrena najmanje na razini zapovjedništva skupine snaga „Dnipro“.
Na teritorijima koje je zauzela ruska vojska najveći broj žrtava bilježi se u Donjeckoj i Hersonskoj oblasti.
U Rusiji je, prema proračunima CIT-a, najteža situacija i dalje u Belgorodskoj oblasti. Tijekom 2025. ondje su poginule 134 osobe, a 1.202 su ranjene. Slijede Kurska oblast (61 poginuli i 327 ranjenih) i Brjanska oblast (24 poginula i 181 ranjeni). „Kao i u Hersonskoj oblasti, u ova tri područja praktički nema borbenih djelovanja. Unatoč tome, civili postaju žrtve napada, pretežno uz uporabu dronova malog dometa – FPV-kamikaza i bacanja eksploziva s bespilotnih letjelica tipa Mavic“, navodi se u izvješću.
CIT posebno ističe da su namjerni napadi na civile, bez obzira na stranu, težak ratni zločin te da moraju biti zaustavljeni, a odgovorni privedeni pravdi.
Poseban zaključak odnosi se na ulogu dronova. U 2025. godini napadi dronovima, prema podacima CIT-a, doveli su do smrti 1.376 ljudi i ranjavanja 10.089 – više nego svi ostali vidovi naoružanja zajedno. Broj ranjenih u napadima bespilotnim letjelicama u odnosu na 2024. porastao je više od tri puta, a broj poginulih 2,85 puta.
Sastavljači izvješća navode da su i Ukrajina i Rusija tijekom 2025. povećale proizvodnju dronova.
„To se odrazilo i na broj regija pogođenih napadima. Ako su 2024. godine, osim triju pograničnih oblasti [Rusije], žrtve bilježene još u 12 subjekata, 2025. njihov se broj povećao na 24. Ukupan broj poginulih u tim regijama iznosio je 47, a ranjenih 346“, navodi se u izvješću.
CIT zaključuje da širenje visokopreciznih sredstava ne smanjuje humanitarnu štetu. Ako se trendovi iz 2025. – rast uporabe bespilotnih letjelica i nastavak zračne kampanje – nastave, broj civilnih žrtava u 2026. godini s velikom će vjerojatnošću nastaviti rasti, neovisno o situaciji na terenu, smatraju istraživači.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, do kraja 2025. od početka sveobuhvatnog rata poginulo je gotovo 15.000 civila u Ukrajini, dok je više od 40.000 ranjeno.
Prema ruskim službenim izvorima, od veljače 2022. do početka 2026. godine u Rusiji je u udarima Oružanih snaga Ukrajine poginulo oko osam tisuća civila, a više od 18 tisuća je ranjeno.
Stvarni broj žrtava vjerojatno je znatno veći zbog ograničenog pristupa okupiranim teritorijima i nepotvrđenih slučajeva.