Veliki Burluk, Harkivska oblast – Ruski vojni napad 7. travnja 2026. doveo je do potpunog uništenja povijesnog imanja Doncov-Zaharževskih, arhitektonskog spomenika iz 19. stoljeća koji je preživio neka od najmračnijih razdoblja europske povijesti, ali nije izdržao suvremenu rusku agresiju na Ukrajinu.
O uništenju je izvijestio načelnik Kupjanske okružne vojne uprave Andrij Kanaševič, koji je naveo da je imanje potpuno razoreno nakon granatiranja naselja Veliki Burluk. Prema njegovim riječima, nakon izravnog pogotka izbio je požar na području povijesnog kompleksa, koji je u konačnici uništio zgradu.
„Spomenik arhitekture iz 19. stoljeća, imanje Doncov-Zaharževskih, čija je izgradnja završena oko 1835. godine, koje je preživjelo burno 20. stoljeće, dva strašna svjetska rata i sovjetsko razdoblje s njegovom mržnjom prema nacionalnom pamćenju, uništeno je 7. travnja 2026. godine“, izjavio je Kanaševič.
Imanje, smješteno u naselju Veliki Burluk u Harkivskoj oblasti, bilo je jedan od važnih arhitektonskih spomenika lokalnog značaja. Uvršteno je u registar kulturnih dobara 1980. godine i imalo je status zaštićenog objekta. Zgrada je izgrađena u klasicističkom stilu te je predstavljala važan primjer plemićke arhitekture iz prve polovice 19. stoljeća.
Povijesno gledano, imanje je bilo povezano s jednom granom slobodske starješinske obitelji Doncov-Zaharževskih, točnije s linijom Zadonskih. Iako su mnogi elementi kompleksa – uključujući gospodarske zgrade i park – s vremenom nestali, glavna zgrada ostala je očuvana sve do njenog uništenja u nedavnom napadu.
Osim arhitektonske vrijednosti, imanje je bilo poznato i po navodnoj povezanosti s jednim od najzagonetnijih otkrića istočnoeuropske povijesti. Prema jednoj verziji, upravo su ondje pronađene drvene pločice s natpisima koje neki istraživači povezuju s takozvanom „Velesovom knjigom“, kontroverznim povijesnim dokumentom za koji se pretpostavlja da pripada staroslavenskoj baštini.
Uništenje imanja Doncov-Zaharževskih simboličan je i tragičan čin koji ilustrira šire razmjere uništavanja kulturne baštine tijekom ruske invazije na Ukrajinu. Objekt koji je preživio oba svjetska rata, političke represije i ideološke pokušaje brisanja nacionalnog pamćenja tijekom sovjetskog razdoblja, nije preživio stvarnost suvremenog rata.
Napad na Veliki Burluk nije bio izoliran incident. Istoga dana ruske snage izvele su više napada na različite regije Ukrajine. Tijekom noći 7. travnja udarnim dronovima napadnuta su skladišta prehrambene tvrtke u Pavlohradu u Dnjepropetrovskoj oblasti, što je već treći napad na isto poduzeće od početka godine.
Kasnije tog jutra dron je pogodio civilni autobus u Nikopolju, također u Dnjepropetrovskoj oblasti, tijekom jutarnje gužve kada su ljudi putovali na posao. U napadu su poginule četiri osobe, a šesnaest ih je zadobilo ozljede različite težine.
Dodatni napadi bili su usmjereni na civilne i administrativne objekte. U gradu Priluki u Černihivskoj oblasti pogođena je zgrada gradske uprave koja se nalazi na prometnom križanju u središtu grada. Također, bespilotna letjelica pogodila je zgradu porezne uprave u pograničnom gradu Novgorod-Siverski.
Ovi napadi naglašavaju nastavak sustavnih ruskih udara na vojne i civilne ciljeve, što često dovodi do civilnih žrtava te uništenja ključne infrastrukture i kulturne baštine.
Uništenje imanja Doncov-Zaharževskih stoga ne predstavlja samo gubitak arhitektonskog spomenika, već i simboličan udarac povijesnom pamćenju i kulturnom identitetu Ukrajine. U kontekstu rata koji traje već godinama, ovakvi događaji dodatno potvrđuju razmjere štete koja se nanosi ne samo ljudima, već i povijesnoj baštini zemlje.
