SAMARA — Sud u ruskom gradu Samari osudio je mladu majku Polinu Jevtušenkovu na 14 godina zatvora zbog optužbi za veleizdaju i terorizam. Ovaj slučaj, prema ocjenama aktivista za ljudska prava, pokazuje sve agresivniju primjenu kaznenog zakonodavstva protiv političkih neistomišljenika.
Prema izvješćima, istražitelji su Jevtušenkovu optužili da je u privatnim razgovorima raspravljala o mogućnosti pridruživanja protukremaljskoj oružanoj skupini te izražavala kritiku ruske vojne operacije protiv Ukrajine. Optužbe se temelje na snimljenim razgovorima s muškarcem koji je, prema tvrdnjama aktivista i promatrača, djelovao kao provokator u suradnji s ruskim tajnim službama.
Slučaj je izazvao oštre kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava, koje upozoravaju na sve veće rizike za obične građane u Rusiji ako izraze politička mišljenja — čak i u najstrožoj privatnosti.
Razgovori koji su doveli do kaznenog postupka
Prema dostupnim informacijama iz istrage, muškarac koji je kasnije predao dokaze vlastima najprije se sprijateljio s Jevtušenkovom i postupno zadobio njezino povjerenje. Navodno su redovito komunicirali i raspravljali o političkim temama, uključujući rat u Ukrajini.
Tijekom tih razgovora Jevtušenkova je navodno u teorijskom smislu govorila o tome kako bi se netko mogao pridružiti Ruskom dobrovoljačkom korpusu (Russkiy Dobrovolcheskiy Korpus), skupini ruskih državljana koji se bore na ukrajinskoj strani. Istražitelji tvrde da ti razgovori pokazuju namjeru pružanja pomoći organizaciji koju Rusija smatra terorističkom.
Snimke razgovora kasnije su predstavljene kao ključni dokaz na sudu. Kritičari optužbe, s druge strane, tvrde da su izjave izvučene iz konteksta te da se cijeli slučaj u velikoj mjeri temelji na provokaciji, a ne na konkretnim djelima.
Zabrinutost organizacija za ljudska prava
Pravni stručnjaci i organizacije za ljudska prava upozoravaju da ruski sudovi od početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu 2022. godine sve šire tumače zakone o izdaji, terorizmu i ekstremizmu.
Napomena: Optužbe koje su nekada bile rezervirane za špijunažu ili nasilne aktivnosti, sve se češće koriste protiv pojedinaca zbog objava na internetu, privatnih razgovora ili simboličnih oblika prosvjeda.
U posljednjih nekoliko godina više je optuženika dobilo dugotrajne zatvorske kazne nakon što su dokazi prikupljeni putem tajnih informatora ili osoba koje surađuju sa sigurnosnim službama. Kritičari upozoravaju da takve metode otvaraju ozbiljna pitanja o poticanju kaznenih djela i pouzdanosti dokaza prikupljenih tajnim snimanjem.
Utjecaj na obitelj
Osim pravne kontroverze, slučaj Jevtušenkove izazvao je pažnju i zato što je osuđena mlada majka. Njezina presuda znači da će njezino dijete veći dio djetinjstva odrastati bez majke. Članovi obitelji i njezini podržavatelji tvrde da je kazna razorna za obitelj i posve nerazmjerna radnjama opisanim u slučaju.
Regionalni ured ruske sigurnosne službe FSB (Savezna služba sigurnosti), koji je vodio istragu, nije detaljno komentirao kritike. Dužnosnici navode da se slučajevi terorizma i izdaje procesuiraju u skladu s ruskim zakonodavstvom i interesima nacionalne sigurnosti.
Dio šireg trenda
Analitičari smatraju da ovaj slučaj odražava širi trend ruske unutarnje sigurnosne politike. Od 2022. vlasti su pojačale kazneni progon zbog „ekstremizma“, „terorizma“ i „diskreditacije vojske“, što je dovelo do stotina postupaka diljem zemlje.
Za Jevtušenkovu sudska presuda označava početak dugog zatvorskog razdoblja. Za promatrače, slučaj je postao još jedan primjer u raspravama o granicama slobode izražavanja i sve širem dosegu sigurnosnih zakona u suvremenoj Rusiji.